Energetske zajednice građana rade na proizvodnji lokalne obnovljive obnovljive energije te zajedno dijele troškove ulaganja u obnovljive izvore energije. Njihova najveća prednost je u tome što proizvode svoju struju, a o tržišnoj cijeni gotovo da i ne ovise.

Energetske zajednice građana smatraju se jednim od ključnih elemenata za ostvarivanje ciljeva energetske tranzicije Europske unije do 2050. godine. Formalno priznanje energetske zajednice građana dobile su kroz paket direktiva Čista energija za sve Europljane 2019. godine. 

Zašto su energetske zajednice važne za energetsku tranziciju?

Prema informacijama regionalne energetske agencije – Regea, energetske zajednice pridonose smanjenju potrošnje energije, proizvode i skladište energiju te pružaju usluge punjenja električnih vozila. Na taj način doprinose razvoju gospodarstva i očuvanju okoliša. Njihov je primarni cilj energetska samodostatnost zajednice.

Udruživanjem u energetske zajednice, građani i private tvrtke postaju aktivni sudionici kao potrošači i proizvođači električne energije. U energtetske zajednice građana uključuju se mala, mikro i srednja poduzeća, jedinice lokalne i regionalne samouprave i građani te se na taj način mijenja tradicionalni  model  energetskih sustava. Svaki građanin tako ima priliku biti aktivnim sudionikom energetskog sektora.

Kako funkcioniraju energetske zajednice građana?

Energetske zajednice utvrđuju se međusobnim dogovorom te se dogovorno definira djelovanje energije i ključ prema kojem se vrši obračun. Dogovoreno djelovanje regulira se ugovorom među članovima zajednice. Prema primjeru Regosa – regionalne energetske agencije članovi zajednice iz višestambene zgrade, koja ne raspolaže dovoljnom površinom krova za pokrivanje vlastite potrošnje električne energije svih stanara, mogu zajednički uložiti u sunčanu elektranu na nekom od susjednih objekata koji raspolaže krovom većim od vlastiti potreba (ili više njih) te se dogovoriti koliko električne energije proizvedene sunčanim elektranama se u kojem trenutku dodjeljuje kojem članu zajednice.

Na taj način svaki član zajednice imat će pokrivenu vlastitu potrošnju energijeenergijom proizvedenom u sunčanoj elektrani te će prema tome osigurati najveću korist za sebe.

Energetske zajednice građana u Hrvatskoj još uvijek nisu zaživjele, no trenutno se radi na uklanjanju administrativnih barijera. U drugim zemljama Europske unije građani se već duže vrijeme ujedinjavaju u EZ. Finska tako proizvodi više od 70% vlastite električne energije iz lokalnih i drugih izvora.

Podupiratelji energetskih zajednica i energetske tranzicije mišljenja su da kada bi svaki krov u Europi imao instaliran solarni panel, imali bismo 50% energije iz lokalno proizvedenih obnovljivih izvora te bismo postali daleko neovisniji o drugima.

Pokretanjem energetskih zajednica građana suvremeno društvo i lokalne zajednice postaju pokretači energetske tranzicije koja vodi prema ugljično neutralnom društvu.