Gospodarenje otpadom odnosi se na skupljanje i zbrinjavanje otpada kako bi se sprječio nastanak otpada te kako bi se otpad pripremilo za ponovnu uprabu. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pojam otpada definira sljedećim riječima: “Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.”
Što s otpadom?
Otpad nastaje isključivo ljudskom djelatnošću i dijelimo ga na plinoviti, tekući i kruti otpad. Može biti inertan, neopasan i opasan otpad.Potrebno ga je odložiti u spremnike za odvojeno sakupljanje otpada, a moguće ga je predati i putem organiziranih sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Otad je, također moguće odlužiti u nadzirani ograđeni prostor, odnosno reciklažna dvorišta za odvojeno prikupljanje i privremeno skladištenje manjih količina posebnih vrsta otpada. U reciklažna dvorišta odložiti se mogu papir, karton, plastika, metalna ambalaža, stiropor, stare baterije, stakleni ambalažni otpad, elektronički otpad, glomazni otpad, drveni otpad, tekstil, odjeća, akumulatori, fluorescentne cijevi, zeleni otpad itd.)
Prema napisima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja gospodarenje otpadom temelji se na četiri načela, a to su načela onečišćivača plaća, blizine, samodostatnosti i sljedivosti o kojima nešto više možete pročitati u nastavku.
4 načela na kojima se temelji gospodarenje otpadom:
- NAČELO ONEČIŠČIVAČ PLAĆA – snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad
- NAČELO BLIZINE – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš
- NAČELO SAMODOSTATNOSTI – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada
- NAČELO SLJEDIVOSTI – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu
Važnost održivog gospodarenja otpadom
Gospodarenje otpadom za cilj ima izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebno razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora, zatim tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji u najmanjoj mjeri pridonose povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja, te na kraju razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi. Ostali ciljevi gospodarenja otpadom odnose se na zbrinjavanje otpada na propisan način, oporabu otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe te sanaciju otpadom onečišćenog okoliša.
O procesu održivog gospodarenja otpadom ovisi zdravlje ljudi i zbog toga je ono važno. Nije riječ isključivo o komunalnoj usluzi, već o brizi za okoliš i zaštiti okoliša kao i o higijeni. Prema službenim podacima RH čak 85% otpada baca s na odlagališta, dok se samo 16% reciklira., u odnosu na europski prosjek od 34% odloženog i 42% recikliranog. Procjenjuje se da je u razdoblju od 10 godina, 2002. – 2012. na odlagalištima diljem Hrvatske bačeno i „zakopano“ sirovina vrijednih preko 5 milijardi kuna.
Kroz proces gospodarenja otpadom nekorisni otpad pretvara se u korisne resurse i zbog toga je ono vrlo važno gospodarsko pitanje. Gospodarenje otpadom potiče globalnu konkurentnost i utječe na povećanje broja i stvaranje novih radnih mjesta.
Upišite program za stjecanje mikrokvalifikacije Gospodarenja otpadom na Orsus učilištu potpuno besplatno putem HZZ vaučera za obrazovanje i postani konkurentniji na tržištu rada. Nauči nova korisna znanja uz vrhunske i stručne predavače.
Zatražite ponudu na jasmina.causevic@orsusgrupa.hr i iskoristite HZZ vaučer.
