U petak, 24.03. održali smo online webinar na temu “Pregled izmjena i dopuna zakona o radu” o novostima i izmjenama zakona o radu koje su važne za sve djelatnike u javnom i privatnom sektoru. Prezentirane su izmjene zakona o radu, praktična primjena kao i utjecaj zakona o radu na provođenje zaštite na radu.
Svim polaznicima online webinara bilo je omogućeno sudjelovanje u raspravi, postavljanje pitanja i konzultacije s predavačima.
Prof. dr. Željko Potočnjak govorio je o novostima u zakonu o radu koje su stupile na snagu s prvim danom 2023. godine. Istaknuo je kako su izmjene donesene 17. prosinca 2022., objavljene 22. prosinca, a stupile su na snagu 1. siječnja 2023.
Usklađivanje s dvjema novima direktivama Europske unije, pojačana zaštita djece u dualnom obrazovanju, zahtjevi sindikata za ograničenje rada na određeno vrijeme, razlikovanje članova i nečlanova sindikata u svezi s nekim novčanim davanjima, zahtjevi poslodavaca za dodatnom fleksibilizacijom dodatnog rada čine razloge za donošenje izmjena i dopuna zakona o radu.
U trećem Zakonu o radu donesenom 2014. te izmijenjenom 2017. i 2019. izmijenjena je oko trećina odredbi.
IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O RADU OD 1. SIJEČNJA 2023. GODINE
- ograničava se sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na najviše tri puta u tri godine
- produljuje se trajanje pauze između prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme i sklapanja novog ugovora o radu na određeno s dva na šest mjeseci
- detaljnije se definira rad od kuće i vrijeme dostupnosti radnika nakon radnog vremena za pozive i e-mailove
- u slučaju prekida rada uslijed izvanrednih okolnosti radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 70% prosječne plaće u prethodna tri mjeseca
- omogućava se sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove na određeno i na neodređeno vrijeme
- radnik će moći u dodatnom radu raditi 8, a iznimno i 16 sati tjedno
- poslodavac smije produljiti trajanje probnog rada u slučaju privremene odsutnosti radnika tijekom probnog rada
- radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža neće ostvarivati pravo na otkazni rok ni otpremninu
- odredbe o uređenju rada putem digitalnih platformi stupaju na snagu 2024. godine
- novost je i obveza plaćanja povećanja satnice za rad nedjeljom za 50% od redovne satnice
O praktičnoj primjeni novoga zakona o radu govorio je dipl.iur profesor Marin Karin dotaknuvši se rada na daljinu i rada na izdvojenom mjestu rada. Prof. Karin je naglasio razliku između rada na daljinu i rada na izdvojenom mjestu rada pri čemu je rad na izdvojemo mjestu rada određen na temelju dogovora radnika i poslodavca (na poznatoj dogovorenoj adresi), a koji nije prostor poslodavca, dok se rad na daljinu odnosi na posao koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju pravo radnika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati.
S obzirom da kod rada na daljinu radnik samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, na fleksibilniji način moguće je ugovarati osiguranje sredstva rada i naknade troškova za takvu vrstu rada. Naime, takva obveza poslodavca je isključena, osim ako se dogovorom ugovornih strana nije ugovorila (mogu ih ugovoriti).
Prema zakonu o radu rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu mogu se ugovoriti i obavljati kao stalan, privremen ili povremen, ako narav posla i rizik koji je u skladu s propisima zaštite na radu procijenjen kao mali rizik za život i zdravlje radnika, to omogućava.
Voditelj službe za zaštitu na radu Ivica Orač Šukelj dipl.ing. održao je predavanje na temu utjecaja zakona o radu na provođenje zaštite o radu istaknuvši da se rad od kuće može uspostaviti kada su i poslodavac i radnik o tome suglasni.
U skladu sa člankom 7. Zakona o radu poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način rada poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika. Kada radnik obavlja posao koji uključuje i rad u prostorijama poslodavca i rad na daljinu, kao i u slučaju koji uključuje i rad u prostorijama poslodavca i rad na izdvojenom mjestu rada, isto bi trebalo biti jasno navedeno u ugovoru o radu. U ugovoru o radu treba navesti točno mjesto, odnosno mjesta na kojima će radnik obavljati poslove kako bi se onda na tim mjestima osigurala zaštita na radu.
Za provođenje zaštite na radu odgovoran je poslodavac koji ju je dužan organizirati i provesti u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima. S druge strane, radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti.
Govoreći o radu od kuće i ozljedama na radu Orač-Šukelj naglasio je da u slučaju propusta u primjeni mjera zaštite na radu, a naročito kod nastalih štetnih posljedica po sigurnost i zdravlje radnika može se utvrđivati odgovornost poslodavca i njegovog ovlaštenika i na izdvojenom mjestu rada. To uključuje i rad od kuće te je osim odgovornosti poslodavca pravne osobe moguća i odgovornost ovlaštenika kao odgovorne osobe pravne osobe, u skladu s prekršajnim odredbama propisanim Zakonom o zaštiti na radu.
